« L’oubli par aliénation, ignorance ou jactance
n’est-il pas porteur de féroces traces irrésolues ? »
(Edouard Glissant : « Tous les jours de mai », 2008)
Akoz navé troi mois bato a-monté, épila an-rézon lo féb kantité bann süjé lo roi Bourbon dan la popülasyon, kanmèm Versailles té i fé lo bann loi, lü té gaingne pa fé aplike azot. Akoz ça mèm la-majine vitman in koutüme kréol san tro-tro d’rég. Parlfète bann missionèr Lazarist’ navé zot prop Coutumier . Bann militèr navé zot léksépsyon konm in lofissié té i vien arivé i rakonte lèrk lü la-fé in linspéksyon la milisse « blan » : « Anparmi lo bann zofissié èk füziyé, néna sitantèlman in bonpé la-fine gaingne la koulër, na pü moyen fé in triaj san mète in gran dézorde èk in gran malër dann koloni-la » . Souvandéfoi té oblijé rode in notèr jiska po çak té mizèr. Parlfète Claude Wanquet i ékrir : « Po ashève di, lil té anvayï èk prossédür-la ( …) Dann in lanbians parèy navé plizanplüs roprézantan la jüstis. La kantité notèr la-gonflé tanpirkipë » .
Sirtou bann Bourboné la-prande lo droi désside par zot mèm la koulër demoun ; in droi par anndan lo droi si ou i vë bien. I romarke bien ça dann lartik 5 lo Kode noir 1723, té i di bien lo bann marmay la-énète dann in « konkübinaj ansanm zésklav (…) té i doi ète plassé lopital, épila té i pë pa jamé ète afranshi » — lartik-la té i égziste pa dann çat lané 1685 — la jamé apliké. Parèy po lartik té i défande bann donasyon par bann Blan po bann Lib.
Dann société du regard-la la-mète an-plasse in kode lonër. Té i rale pa lo konte par rapor lo klasman bann koulër, mé-soman cé bann Kréol té i oküpe po aplike alü . Deu-troi légzanp i amonte bien ça :
– lo bann sër Ranga, troi sër, troi koulër : Katrine lé « noir » parsk èl lé zésklav, Anne lé Libre de couleur épila Marie lé « blan » akoz èl lé marié ansanm in sèrtin Maillot .
– i trouve lo mo « kréol » dann rossansman Denis Decottes la-fé Sinte-Marie po lané 1780, mo-la i vë dire troi kondisyon diféran : Blan, Lib (« fiy natürèl afranshi ») épila zésklav .
– la-rakonte in bonpé d’foi lakëy répüté Kerautray la-fé Sin-Jozèf po Bory de Saint-Vincent lané 1801 :
Po son léspédisyon volkan, Bory de Saint-Vincent i marshe èk in portër dénomé Cochinard. Lèrk zot té i rode manjé po la nuite, inn anparmi bann Noir dann lékip i rokomande in « blan i akëye demoun » dénomé Kerautrai. Lü koze èk in Mulâtre po domande si lü koné messië-la. « A mwin mèm ça ! » lo boug i réponde. Épila cé d’invite azot son kaz. « Lérk nou arive M. Kerautrai i di son madanm, la-lève doboute dèk kan nou la-rante dan la kaz : ala, mon zézèr, cé in bann blan i passe tèrla, done azot in rafréshisman épila in diné. La-porte dirèk la rak po nou. M. Kerautrai té bien kontan nou la-lève nout vèr po son santé. Apréça lü la-rale amwin déor par mon mansh palto, konm po di amwin in gran sékré, épila lü amonte amwin Cochinard, lü domande amwin konmça si cé in boug blan, lib, sinonça noir ? Kan mèm Cochinar té jist in Lib épi son koulër dizon té noir, mwin la réponde dirèk lü té in Blan. Kerautrai la-krie po son fanm : mète 4 zassiète. Apréça lü la-di nout bann noir dépoze zot balo, la-anvoye azot diné ansanm son 4 zésklav dann in ti kaz an-pay pa tro loin son kaz » .
– po fini, in zistoir voyaj dann zané 1840 : « Si ou i vèye bien la popülasyon zésklav Bourbon, çat i sézi aou cé k’na pwin rienk bann Nég, néna ossi bann Malé, bann Bengali, bann Malbar, jiska bann Blan » .
Deu déni inn dan l’ot lé instalé. Lo promié, lo plüs grav cé lo déni la demounité bann zésklav, demoun i pë « trété », i apèle azot « pièces d’Inde ». Lo deuzièm déni cé la koulër po pa i prande aou po in lobjé. La lang kréol i ième pa tro ütilize lo mo « ras » lü ansèrve plüto lo mo « nasyon ». Mé-soman si ou i di pa la koulër lé difissil sobate kontr’ lo rassism’. In mémoir maltrétans la-anrassiné. « Mwin pa blan / Non mwin pa nwar / Tarz pa mwin si mon listwar » . Dann sossiété-la, lo Kréol la-vnü kador po rogarde épila konprande lidantité demoun. Mé-soman, kiça i kashiète, kiça i komande ? Koméla nou konpran parkoman in katégori sossial plüto fèb kissoi par son démografi, son moyen ékonomik sinonça politik, i poze in vré késtion jordi. Astèr i fo fé listoir jénéalojik lo pëpleman po bann famiy rokonète zot prop listoir. Parsk dan lo monde térib lésklavaj nou trouve bann zarlor lümanité. Nou lé oblijé tire alü dan la onte.
Lo sël diférans rantr’ lo Kode noir 1685 bann Zantiy èk çat 1723 bann zil Maskarègn cé in volonté limite tanpirkipë lo katégori jüridik bann Libres de couleur. Lo pouvoir ésklavagist’ lavé konpri banna té riskab ète danjérë po lorde püblik. Parlfète, Toussaint Louverture, Delgrès, Bissette èk Houat va tonbe dann katégori-la. An-gro, bann gouvèrnër lépok royal (sirtou Bellecombe) té i done lafranshisman par shikète, parsk té oblijé passe par zot.
Desforges Boucher lé in ka a-part : lü la-komanse issi konm gardien magazin, apréça kan lü la-arive gouvèrnër, lü la-fé bati in shato dan lo Gol épila lü la-afranshi 12 son zésklav èk anparmi in maitr’-lotèl.
Konmça mèm, kan lépok royal la-fini, anparmi toute demoun lib, bann Libres de couleur té i roprézante pa bonpë a-konparé èk lézot koloni fransé, parla 11 % lo total bann lib Bourbon par rapor 43 % dann Sin-Doming.
Lépok la Révolution, Lassanblé kolonial la-ansèrve bann Libres de couleur po anbare labolisyon.
Bann Zanglé la-ansèrve lafranshisman po fé in Réjiman Bourbon. Dapré Danielle Miloche-Baty, noré jiska 653, in kantité lé pa loin çat bann solda lo réjiman (in total 685 èk 28 zofissié anparmi èk 89 sou-zofissié) . La-fé défile azot Por-Loui lo 4 oktob 1812. Bann kolon morissien la-fé d’ralé-poussé èk ça .
La Restauration dizon la-kale bann lafranshisman.
La Monarchie de Juillet la-éssèye mète an-rég lo bann ka té i shoke plüs, konm çat bann zanfan batar, bann « Libres de savane » sinonça çak té rashté par zot pécule. Lordonans royal lo 12 jülié 1832 i done in nom-d’famiy bann lafranshi. Apréla, i déklare alü Léta sivil konm « éné ». Lo Blan èk lo Lib lé marké dan lo mèm rogistr ofissièl. Louis-Philippe té i vë aranje bann rolasyon sossial épila, apré lané 1840, prépare poudbon lo gran labolisyon.
Lafranshisman jénéral lané 1848 i éspasse pa parèy ditou rantr’ Matinik èk La Rényon. Dann Matinik bann Libres de couleur lé inportan. Si Bissette la-té bordé kan-mèm lü té abolisyonist’, Perrinon (homme de couleur) i gaingne in plasse komissèr la Répüblik. Dann in séans lo 15 juin 1848 lo Konsèy Privé, lü déklare : « Nou té i vë lo nouvo Lib i gaingne rante dan la sossiété dizon parèy bann plüs lansien sitoyen (…) Po ça mèm, nou va done lo nom-d’famiy rienk si toute lé dakor, épila par bann zanployé sinonça bann lajan éspéssial partou dan la koloni » . La Rényon, pèrsone i sar pa dann bann domèn po oküpe lo bann rojistr’. Malgré Perrinon té i vë, té i domande pa bann zésklav shoizi zot prop nom-d’famiy. I pran pa lo tan fé bann rojistr’, i profère voté avan done lo nom-d’famiy. Issi cé bann gro propriétèr lé prézidan lo bann komission, banna i travaïye vitman. Tanka bann propriétèr, çak té i vë amonte zot pouvoir dessi « zot » lafranshi, zot té fine pran lavans dessi lo 20 déssanm.
Lo pouvoir done lo nom lé dan la politik la koulër. « Dizon nou pé di èk son non-d’famiy in moun i porte son prop listoir èk çat son lorijine » . Pouvoir-la lété çat lo maitr’ kan lü afranshi, parlfète lo maitr’, konm lo domèn navé toujour la min dessi lafranshi. Apréça lofissié léta sivil i pë désside son toussël, malgré bann propriétèr té i vë shoizi par zot mèm. Kan ou té i gaingne in nom manièr-la ou té i rèste lafranshi kissoi Messië kissoi Madanm sinonça Sarda.
Jiska lané 1832, lafranshi i porte son pti-nom d’batèm si lü la-gaingne inn, lü na pwin lo droi in nom d’famiy. Mé-soman lü sar tashe manièr fé inn par lü mèm. Bann rossansman lansien réjime i amonte ça bien. Bann kolon té i ékrire lo rojistr’ par-zot mèm, sinonça inn té i ékrire po zot, épila lo komandan lo kartié i signe alü. Néna plüzièr tiktak po gaingne lo nom. I pë baze dessi son propriété èk son lantouraj (lo baro, in pon, in ravine, in karo piéd’boi…) po fé in morso son lidantité.
Mé-soman souvandéfoi té i apuiye dessi la famiy. Lo pti-nom lo papa i ansèrve konm deuzièm nom, çat lo momon parèy sirtou lérk èl lé résponsab lafranshisman. Lé difissil po pa marke « de » dovan, parsk cé konm ça-mém i koné par kiça ou la gaingne out nom d’famiy.
Néna in léksèpsyon po Lislet Geoffroy parsk lü la-gaingne porte lo nom son papa ke lavé kite Lil de Franse po rèste Sin-Piér — sürman parsk la polisse rassial té moins dür — po vive èk son prinsès-lésklav Niama souké dann Galam. Po son garson i énète lib, Jean Baptiste Geoffroy la-afranshi lo momon . Lü la-oküpe lédükasyon son garson lü la-done lo nom Jean Baptiste parèy lü mèm. Lèrk lo bann loi la Révolution i done alü lo droi, lü adopte « Jean Baptiste Lislet né lo 23 oute 1755, garson Marie Geneviève Niaman » . Lü navé pwin tro linportans dann Bourbon 19èm sièk, mé-soman son léritaj jiska jordi i done la fièrté bann Rényoné.
« Lo 23 oute 1786, laj 31 an, lü rante mamb koréspondan “l’Académie des Sciences de Paris”.
Promié foi in ‘homme de couleur’ i gaingne lonër-la. Son parin i tonbe lo Duc de La Rochefoucauld-Liancourt, kouzin lo Roi. Biensür “l’Académie des Sciences” i rokoné son valër siantifik, mé sirtou son kroyans dann nouvo valër porté par “l’Encyclopédie”. Lépok-la, la batay po lo “Droits de l’Homme et du Citoyen”, po labolisyon lésklavaj i komanse. Lislet lé in modèl po bann zintélèktuél progréssist’ troi zané avan komansman la “Révolution Française”. Konète lo bann kote, lo bann route maritim lavé in gran linportans kissoi stratéjik kissoi ékonomik. Lislet la-travaiye toute son vie po fé bann karte plizanplüs détayé, po ashève épila po fini lo travaiy Rochon èk labé de Lacaille sirtou.
Akoz lü-mèm nou koné la plüpar bann karte définitif bann zil Maskarègn. Lo voyaj la Baie de Sainte Luce i rouve poudbon son karièr linjéniër jéograf-kartograf : lané 1793, karte Sessel ; lané 1797, karte Lil Bourbon, Lil de Franse ; lané 1814, karte Nor-Lèst Madagaskar (püblié dann Londres) ; lané 1819, karte Madagaskar an-antié » .
Bann Libres de couleur la pa tro marke lo toponimi, konparé èk bann Maron, sinonça èk bann Blan, po la vile, selon koman listoir i ansouvien d’zot. Néna inn pli rish ke lézot la-trouve in sourse Tanpon astèr i porte son nom. Reihlac navé 84 zésklav lané 1848 Sin-Pièr. Dann famiy Lacaussade, rish parèy, nou ansouvien plüto Auguste. Lü la-lèsse po nou deu-troi vèr-la avann alé :
Ô dure servitude ! Ô sort ! Ô lois cruelles !
Au joug de l’homme ainsi l’homme se voit plier
Ah ! Loin de ces tableaux navrants ouvrons nos ailes !
Fuyons, doux bengali ! Fuyons pour oublier
(« Les travailleurs », in Poèmes et paysages)
Tanka Célimène, la « Müz Troi-Bassin » èl i pë pa ète in modèl parsk èl la-di « in shoval i done la noblès in mülé ».
Kanmèmça nou pë pa di pèrsone rantr’ bann Lib-la la-sobate kontr’ lo sistèm bazé dessi la koulër. Sré in linjüstis si i di in nafèr komça. An-promié, cé banna la plüs tashe manièr po afranshi bann zésklav : navé 4 foi plüs bann bononm Libres de couleur par rapor bann bononm blan, 15 foi plüs fanm Libres de couleur par rapor bann fanm blan .
Povréman, bann lotorité kolonial la-mète an-plasse in polisse la koulër i passe pa dessi rien. Parlfète, depi Mahé de Labourdonnais in Lib i kapaye sinonça i tüé in Maron i gaingne in zésklav konm rékonpans ; in zésklav i dénonse in konplo (vré pa vré) i gaingne la libèrté… Toute té konmça mèm. Çak la-éssèye lève la tète an-promié dann gro lanbians la për-la, la-gaingne shatiman san-pitié. Dann dézorde la Révolution, Jean-Jacques Ramalinga èk Guillou Dubertin la-été bani, inn san jüjman ditou, l’ot san prëv ditou non plü.
Apréça néna lo ka Furcy. Èk lasürans son droi té i doi pa fé rèste alü lésklav Lory, épila ansanm lo soutien Sully Brunet, lü la-pousse son maitr’ an-prossé. Ça la-düre depi lané 1817 jiska lané 1843. Navé deu z’ot prossé ankor dann Bourbon lané 1845. Çak lé inportan, cé koman Lory lavé për, kanmèm toute bann Desbassayns té i soutien alü. Banna dizon té i gouvèrne lil lépok-la. Lü la-profère anvoye Furcy Moris, pangar lü vien in modèl po lézot, in shéf kapab déranje lo sistèm. Dann lil-sër, lib parlfète, Furcy la-gaingne fé son travaïy konfizër, lü la-gaingne fé son koréspondans épila pèye son dépans-jüstis.
Listoir Timagène Houat lé plüs for ankor. Son listoir la-rèste kashiète o-moins in sièk avan i ro-sorte son livr’ dan La Rényon. Les marrons, promié roman rényoné, la-sorte avan dann Paris. An-plüs lo koté litérèr néna lo bononm, cé lo promié vré abolisyonist’ La Rényon. Voila son listoir, in kalité nou na-d’gou rakonté parsk lü-ardone léspoir po nout lil . Lü la-énète dann fon la Rivièr Sin-Dni lo 12 oute 1809, Timagène la-kontinüé porte son nom afrikin. Son papa té i sorte Por-Loui, lü té i travaïye Ponzéshossé. Depi laj 18 an, Timagène té i vë rouve in lékol dann son kartié la Rivièr mé-soman lo diréktër Lintériër té i rofüze alü. « Lané 1830, dann in kaz plassé la kroizé rü dé Limite èk Gran Shemin, Louis Timagène Houat i fé lékol gratuit po tout bann jèn-jan son lantouraj épila lü amontre joué la müzik (guitar sinonça violon) çak té kapab » . Lané 1834 zot deu Charles de Sigoyer i porte kandida po rante délégué Bourbon an-Franse. Mois d’séktanm 1835 lü rode roganize in maniféstasyon dan la kapital po domande lo gouvèrnër labolisyon lésklavaj : « Nou va forse nout volonté par la kantité demoun épila mi vë pa néna d’krim ditou dessi bann Blan. » Inn la-dénonse azot, alorse la pa gaingne fé lo mouvman. A la plasse la-fé in prossé kontr’ lo soidizan konplo. Koça lété lo krim Houat : in koréspondans ansanm Cyrille Bissette, lü té i rossoi son journal épila lü té i lire po bann zésklav. Lo 10 séktanm 1835, Timagène i rante la jol, i kondane alü lo 3 oute 1836 po ète déporté mèm-tan 3 zot moun. Néna ankor 3 Lib lé kondané la jol po 5 zané. 4 zésklav lé kondané pèrpétuité épila éspülsé dann lil Sinte-Marie. Kanmèm lo roi Louis-Philippe la-grassié alü lo 18 juin 1837, lo jüjman sora apliké épila Timagène i rotrouve alü laba Paris. Mé-soman la Cour de Cassation va éfasse son kondanasyon.
Lo travaïy dessi la jénéaloji i rakonte bann zistoir d’famiy, i amontre koman bann « 1848 » té i gaingne la onte toultan épila té i anbare zot lavansé. La-prive azot konète zot listoir, astèr i fo zot i gaingne rokonstrui aèl. Mé-soman i fo zot i konprande zot i artrouve-arpa zot lonër parsk zot i rofüze zot zansète, parsk zot i rèste konm viktim dovan lo maitr’, sinonça dovan lo maitr’ lo maitr’. Zot zansète lété pa d’zésklav, lété d’moun, lété jist bann bononm èk fanm. Partou, toultan, i fo rande azot zot dinité. Lo kèstion dessi lo nom-d’famiy, lo nom i done bann landroi, bann batiman püblik, bann linstitüsyion lé vréman inportan. Lo départman èk son bann müzé i pë pa éskive kèstion-la : kèl nom i fo done lo sël müzé lésklavaj La Rényon ?