Dann 17èm-18èm sièk, listoir Leurop sanm la mèr ék bann koloni ça in zistoir malizé, dür. Dessi lo kontinan amérikin, depi Kanada jiska Karaïb, dessi bann kote Lafrik, Linde sinonça la Shine, bann Zeuropéin i kontinué dékouve lo monde, konm zot la-komansé depi la fin 15èm sièk, zot i éssèye bati bann lanpir. Kan i prande posséssion nouvo téritoir, i rouve bann kontoir dessi bann kote Lafrik ék Lazi — ouça i instale gran-gran konpani d’komèrse — la plasse Leurop dan lo monde lé plizanplüs for.
Lané 1629, dann son lavi po lo roi d’Franse, Richelieu la-ékri « lo promié zafèr po fé, i fo nou lé for dessi la mèr po done lantré dann toute bann zéta lo monde ». Colbert i relanse la Compagnie française des Indes. Son linstalasyon i réüssi dann Surate, dann Pondishéri, lané 1674. Pondishéri i dovien la kapital bann provinse fransé dann Losséan Indien : lil de Franse ék lil Bourbon, Shandèrnagor épila Maé, oküpé lané 1725.
Dessi la route des Indes, bann Zanglé épila bann Zolandé i vizite lil Santa Apolonia, i apèle ali ossi Maskarin. Mé-soman, lané 1638, cé lo kapitèn bato Saint-Alexis i prande ofissièlman posséssion lil-la po la Franse. Lané 1649, depi Fort-Dauphin, Flacourt i done alü lo nom lil Bourbon, « konm lü la pa trouve in n’ot nom po bien amontre la bonté ék la fèrtilité » néna dessi lil-la. Bourbon i rante koloni-randman akoze la prodüksyon in « kültir kolonial » roshèrshé, lo kafé. Lo dévlopman ékonomik la bezoin in bonpé la mindëv. Souvandéfoi dann ladministrasyon la Compagnie des Indes (1665-1767) épila lépok lo roi, lorijin zésklav i shanje. Çat Linde i sorte sirtou la kote Malabar, Bingale èk Surate. Malgré té pa in kantité ossi for çat Lafrik sinonça Madagascar, zot tè i konte po vréman.
Ansanm bann Zindien ésklav, bann Zindien lib nana in gran plasse dan lo sistèm ékonomik, sossial, kültirèl La Rényon èk Losséan Indien. Zot listoir èk « lo bann mark zot lidantité la-ède in bonpé, i kontinué ankor nouri la rishès la kültir rényoné ». Parlfète porte atansyon bann Zindien ésklav sinonça lib néna dan la sossiété Bourbon 18ém sièk, çé in manièr amontre in lidantité éspéssial, in morso lidantité koléktif rényoné.
Po konprande lo manièr-voir lindianité Bourbon 18èm sièk i fo bien konète bann diféran koté son lidantité èk son kapassité shanje fassilman sinonça aksèpe d’ot, sirtou lèrk son kondisyon i shanje dan la sossiété. Kiça i lé bann Zindien-la ? Ouça zot i sorte po vréman ? Konbien néna ? Koman zot i apèle ? Par koman bann Zindien ésklav lé diféran èk lézot étni ? Lé instrüktif konète zot répartisyon bononm-fanm, zot laj, zot roprézantativité dessi bann domèn. Füramezir bann zangagé indien i arive, selon lo travaïy i done azot, zot i gaingne in lidantité proféssionèl — çat i done in lidantité sossial. Po ça mèm, lé difissil sépare lidantité in moun èk son métié. Parlfète lidantité proféssionèl cé in morso lidantité in moun.
La répartisyon bann zindien dann Bourbon 18èm sièk, landroi ouça zot i vive, ouça zot i travaïye, i rotrouve bien zot répartisyon géografik dann lil jiska jordi.
Po fini, bann relasyon rantr’ demoun, landroi ouça zot i rankontre, i ède anou mië konprande popülasyon 18èm sièk-la.
Dann zot voyaj po artourne la Franse, kan bann bato fransé i sorte Linde, zot i arète Bourbon, i dépoze bann marshandiz èk bann zésklav. Banna lé bien vü, i di zot « i boire pa, lé fidèl, lé trankil, lé joli, lé intélijan ». Mois d’novanm 1672, lo bato Jules i débarke dan la koloni èk 15 prizoniè « Gentils », anparmi 12 lé ankor vivan 10 zan apré .
Lo rekrütman bann Zindien konm ésklav lé pa fassil toultan. Dann sièk-la, la kantité i pë shanjé selon linflüans la Franse dan la péninsül ; i büte avèk lopozisyon bann prinse indijèn, po ça-mèm zot kantité lé fèb. Défoi i anvoye azot Bourbon konm kado po demoun ; bann zotorité Pondishéri i anvoye ossi deu-troi moun lib mésoman tète dür, konm zésklav, parsk i vë pü d’zot.
Lané 1708, 51 zésklav indien i roprézante 20 % bann zésklav la koloni. Lané 1765, néna rienk 5 %, ça i roprézante 1100 moun. Lané 1722, Sin-Pol néna 116 zésklav indien. 7 an apré, lo gouvèrnër Benoît Dumas i ramène depi Pondishéri 300 zindien, zouvrié lib sinonça ésklav i sorte Bingal ék la kote Koromandèl, po kültive kafé. Depi 1728 jiska 1731, toulé-zan néna 100 zésklav indien parla i arive dann bann zil. Zot i vande azot zot mèm po sove avèk la famine.
Lépok royal (1767-1792) apartir, la kantité demoun lib i ogmante akoz bann zadministratër lo roi i ankouraje lafranshisman, mé-soman konm bann kolon la bezoin la mindëv, la Compagnie i pousse pa.
Lépok révolüsyonèr, anparmi la mindëv zésklav dabitude i sorte Linde po bann zil, néna rienk deu-troi dizène, sirtou Bingali. La kantité i diminüé. I romarke ça dann bann rossansman : néna jist 238. Lèrk la koloni i komanse produi do-sik, na pwin bonpé Zindien dessi bann domèn sükrié. Komansman 19èm sièk, la diminüsyon la kantité Zindien anparmi bann zésklav i arive par lo mayaj la politik lafranshiman èk la mortalité inn populasyon vië moun, épila lo bate-arièr po lo rekrütman dan la péninsül Linde.
La konpozisyon la popülasyon indien, par laj, par bononm-fanm, lé diféran pandan lépok-la. Demoun néna moinse 20 an i arive lo tièr la popülasyon (32,9 %), granmoun rantr’ 20-54 an prèske deu tièr (64,7 %), bann vië-moun plüs 55 an, 2,4 %.
Dann toute katégori laj néna plüs bononm. Lané 1709, néna jist 1/5èm fanm zésklav anparmi. Zot néna rantr’ 15- 25 an. Lékar rantr’ bononm-fanm apréça i diminüé : lané 1708, néna 78,8 % bononm, 21,2 % fanm ; lané 1765, 51,7 % bononm, 48,3 % fanm. Dann dé-sertin kartié i invèrse. Parkonte Sin-Benoi ék Sin- Pièr, néna plüs fanm. Lané 1796 apartir, i shanje ankor in kou, néna plüs bononm.
Bann Zindien lib lé dann lil depi la fin 17èm sièk. Lo sièk jist apré, cé bann kolon i done azot travaïy. Depi 1665 jiska 1767 la Compagnie des Indes i rekrüte travaïyër indien lib ansanm zésklav.
Lo popülasyon indien lib Bourbon i tonbe dan lo « groupe » libres de couleur. Toute demoun lé pa parèy dann groupe-la. Bonpé cé d’zansien zésklav afranshi, d’ot, an grann kantité té angagé po travaïye dessi domèn sinonça po travaïye an-vile po bann propriétèr. Zot té pa parèy bann zésklav, zot navé in garanti, la pèye, épila artourne dann zot péï kan zot kontra la-fini. Dé-sèrtin lé angajé konm zouvrié, i gaingne in salèr tou lé mois épila inpé manjé, d’ot konm marin. Dann 18èm sièk, lo rossansman tro mal fé i amontre pa in list égzak ; i rossanm navé pwin bonpé. Depi lané 1708 jiska lané 1797, navé 147, 97 bononm, 50 fanm dapré bann zarshiv lizib. Dan la fin lo sièk, lo kota Linde la-fourni la-diminüé. Alorse popülasyon lib-la i viéyi.
Dann Bourbon konm dann lézot sossiété ésklavajist, lo nom i done bann zésklav lé konm in moyen po lordre sossial kolonial domine, soumète, kraze la demounité. Na pwin bonpé i konsèrve zot nom indien. Lo nom i amontre bien bann linflüans kültirèl lo maitr’.
Zot néna konm nom bann zadjéktif (Modeste, Joyeux, Vaillant, Charmant), bann nom zobjé (Chaise, Tabouret), çat i sorte dann kalandrié (Janvier, Juin, Jeudi, Automne), bann métié (Berger, Messager), bann zandroi jéografik (Paris, Vienne, Bruges), sinonça bann périod révolüsyonèr (Florantine, Floréal).
Tanka bann zindien lib, zot i apèle parégzanp, Moutou, Chavry, Vira ou Langata. La plüpar néna lo nom tamoul, souvandéfoi zot la-prande par rapor zot bondié (Ranga, Nagapa, Ramalinga, Tandrayen, Tanamouty, Caliat, Chariapamestry). Dé-sèrtin famiy i porte lo nom bann zandroi sakré (Tirimoulu), sinonça inn kalité (Ariapa- « Seigneur Bienveillant », Tayla, « personne gracieuse »).
Parkonte souvandéfoi zot i done in nom krétien zot zanfan né dann la koloni, po amontre zot lanvi lintégrasyon épila kan zot i rante katolik.
Dann 18èm sièk po lo dévlopman lil, la bezoin in bonpé la mindëv. Po ça mèm bann kolon i ansèrve bann zésklav, plüpar-d’tan po travaïye la tèr. Bann travaïyèr sou-kontra la koloni la bezoin, i fé toute kalité travaïy. 70 % amonté lé masson, (Virapa, Raquilous, Chopé, Commera, Chavria), forjéron èk doméstik (maitr’ lotèl, kuizinié, blanshissër, jardinié, palfrenié). Néna ossi d’ot proféssion plüs rare. Jean-Baptiste Virapa lé orfèv Sin-Dni. Chavriapa i di li lé in « malabar mestris », Jean-Louis Aladi, maitr’ lo por, Azy, lé jiska konstrüktër kanote lo Roi. Souvandéfoi cé bann zansien zésklav indien la-vnü lib, i fé bann métié-la. Kan zot la-fine afranshi, in bonpé i kontinüé fé lo mèm travaïy po zot ansien maitr’.
Landroi ouça i trouve zésklav indien i dépande bann kartié, bann propriétèr la tèr. Po trouve ouça zot i vive lé parèy rogarde ouça i lé lo bann domèn bann propriétèr èk zot lanplasman dan la vile.
Dann débü 18èm sièk, lané 1711, Sin-Pol, lo promié kartié abité, néna 670 moun (65,4 % la populasyon), èk plüs la moitié bann zésklav lil (53,7 %). La-mèm néna lo plüs zésklav indien, 46 rossansé (54,3 %). Sin-Dni i arive an-deuzièm èk 35 (41,3 %) ; Sint’-Suzane, troizièm èk 4 (4,4 %). Lané 1735 cé Sint’-Suzane néna lo plüs gran kantité (47 %) parapor çat Sin-Dni (30 %), Sin-Pol (23 %). Dann la réjion o-van la kantité zésklav indien i ogmante, po arive jiska 79 % lo total lané 1778. Dix zané apré, kan la-kréé bann nouvo kartié, ala lo klasman : Sin-Dni, 25 % ; Sin-Benoi, 21 % ; Sin-Pol, 16 % ; Sint’-Suzane, 11 % ; Sint’-Marie, 11 % ; Sin-Pièr, 10 % ; Sin-Joseph, 2 % ; Sin-Loui, 2 % ; Sin-André, 2 %.
Bann travaïyèr lib i vive dessi domèn zot patron. Jiska lané 1759, i rotrouve azot dann troi kartié égzistan, Sin-Dni (34 %), Sin-Pol (30 %), Sint’-Suzane (36 %). Dan la périod ansuivan, i trouve azot sirtou dan kartié Sin-Dni (63 %), Sin-Benoi (21 %), Sin-André, Sin-Pol, Sin-Pièr (5,3 % shakinn). Po fini, promié débü lépok révolusyonèr, ladministrasyon kolonial lé moin dür po done lafranshisman. La kantité bann lib i ogmante. I rotrouve in gran kantité zafranshi Sin-Dni. Dann 18èm sièk, lo bann promié Zindien lib i possède la tèr cé sirtou fanm marié sanm bann kolon. Banna la-instale azot dessi konséssion konm cèdla akoz zot mari la-gaingne ça avèk konm kondisyon mète alü an-valër.
Sin-Dni la surfasse lo bann térin Zindien lib i possède, kissoi zot la-gagné par lafranshisman, kissoi zot la-ashté, lé bonpé diféran inn-a-l’ot. Dan la plüpar d’ka lé an-d’sou 500 m2, jiska an-d’sou 100 m2. Mésoman, dan lé zékar, dé-sèrtin néna gran-gran morso la tèr (10,7 % néna plüs 0 000 m2).
Lo takon diféran grandër lo bann lanplasman, an-vile sinonça dann zalantour, dé-sèrtin i apèle ça banlieue, i amontre bien lo variété bann sitüasyon la popülasyon bann fanm èk bononm libres de couleur. Mèm si zot néna in pti-boute la tèr, sinonça si zot i jère in gran surfasse, shakinn i éssèye ansorte alü konm lü pë. Zot i vë gaingne zot plasse dann lékonomi, la sossiété la koloni.
Dabitud dann zarshiv i di pa koman lo lojman bann zésklav i lé, akoz po bann maitr’ lojman-la lé tro faye. Souvandéfoi zot la-fé la kaz par zot mèm. Rantr’ in kajibi kasse-kassé lo maitr’ i ansèrve pü, èk bann kaz an-lantanié, sanm in toi fé èk lo rèst matérièl la-sèrve po bati la kaz prinsipal, sinonça an-fèy, èk in sël louvèrtür, ouça lèr i travèrse pa, lo bann « cases à Noirs », « cabanons » ou « appentis » lé faye kalité. Zésklav i dor atèr.
Par kontr’, labita bann lib lé fé an-boi-ron, boi-koushé sinonça deboute po garanti la solidité. Néna trépë an-pièr. Sürfasse bann kaz-la lé pa plüs 60 m2. Lo 31 oktob 1785 kan Pierre Taouchy i vande Azy in kaz, dizon in kaz lo maitr’ èk in sürfasse 304 m2, ça té in lèksépsyon. Plüpar bann kaz-la néna souvan rienk inn sinonça deu piès ouça la famiy i manje, i dor. La kaz néna plüzièr fonksyon. Cé in landroi po vive. Bann mëb lé plüto rar, i trouve sirtou bann kof, bann male bann késse ouça zot i ramasse zot bien, zot linj. Néna jist deu-troi shemiz, deu külot, ça mèm toute lo linj po bann bononm. Zot i repoze atèrla mèm. Po matla na rienk in payasse, souvan ramassé dann bann kofre, épila in « méchante couverture ».
I manje dan la piès prinsipal. La véssèl, lé plüto sinp-sinp, na pwin kouvèr. I manje èk la min konm dann Linde, assiz a-tèr. Na pwin bonpé la plasse po lintimité sirtou kan néna jist in batiman dessi lanplasman.
La kaz i sèrve ossi po lo travaïy. Bann Zindien la vile i travaïye ouça zot i abite. In pti piès, kosté konm pa i ansèrve magazin sinonça in landroi po ramasse bann zoutil, bann matérièl.
Dann lil Bourbon, promié débü kolonisasyon, mariaj Blan ansanm Noir lé pa défandü. Néna déja métissaj. La diférans kantité bononm-fanm lé inportan.
Mèm si dann lil la rolijion katolik i domine, lo bon légzanp lü vë doné cé in mythe. Dabor-inn akoz bann Blan i réziste kontr’ laksyon lo klèrjé. Lo zintéré bann kolon lé kontr’ lo zobjéktif bann rolijië. Parlfète, koman in kolon i pë lèsse in fanm-ésklav i vien jist marié suive son mari dessi in ot domèn ?
Malgré ça, jiska lané 1730 bann Lazarist néna in bon rézulta po bann mariaj zésklav. I trouve bann zésklav indien marié rienk dan deu-troi rossansman. Lané 1708, Sin-Dni èk Sin-Pol, 6 bononm, 5 fanm lé rokonü konm marié dann bann rossansman lo maitr’. Lané 1725, 25 bononm, 15 fanm. Bann zésklav indien i préfère marié ansanm fanm indiène an-promié. Dann toute bann koupl i trouve dann rossansman, 66,6 % bononm lé marié ansanm zindiène. Apréça zot i shoizi Malgash, 23,8 %, épila kafrine, 9,6 %.
Mariaj rantr’ Lib lé possib rienk si banna lé konvèrti katolik. Néna trépë mariaj rantr’ Zindien lib ansanm Blan dann 18èm sièk. Vive dan lo mèm bitasyon i ranforse lo bann relasyon rantr’ zot. Mariaj mixte i roprézante 1/5 bann koupl rossansé. Daborinn zot i marié ansanm Kréol, sirtou çat lé zanfan indien ; apréça zot i préfère shoizi Malgash.
Dann 18èm sièk, bann famiy indien lé pa omojèn. I trouve koupl marié, famiy èk in sël paran, famiy plüs gran. Regroupman, solidarité, lantrède i ansèrve po survive dann in systèm kolonial dür. Bann paran i vive èk zot déssandan mèm si zot lé granmoun, zanfan, pti zanfan, jiska plüs 30 an. Bann zanfan i loje bann paran, frèr, sër, tonton, matante, nevë. Po jère in bon morso la tèr, ouça bonpé zésklav i travaïye, la bezoin bann jènejan kapab dirije azot. Bann gran zanfan na pwin larjan po prande zot partikülié, po gaingne in lanplasman po monte zot ménaj. Alorse zot i rèste ansanm la famiy, zot i ède konm zot i pë dan la kaz, zot i aporte in moné kan zot i ède dann travaïy ménajé, agrikol sinonça dann latlié ouça zot paran i travaïye. Nadfoi zot i ranplasse zot paran po soingne bann ti-frèr ti-sër. Souvandéfoi zot lé toussël po aporte larjan dan la kaz akoz zot vië paran lé pü kapab travaïye, sirtou si néna bonpé frèr, sër.
Inpréssion fotomékanik (karte postal) : noir-é-blan.
Fon privé Jean-François Hibon de Frohen (1947-….)
Lo relasyon rantr’ bann Zindien lil Bourbon i amontre in gran solidarité po sobate kontr’ lo sistèm kolonial. Kissoi ésklav, kissoi lib, bann Zindien la-débarke dann pti lil-la, Süd-Louès Losséan Indien, la-fé toute çak zot té i pë po intègre azot dann inn kültir étranjé. Lo sièk apré, zot la-revandike zot prop lidantité ansanm bann nouvo zangagé, zot la-partissipe lo métissaj la populasyon rényoné jordi.