Lésklavaj

Légliz katolik èk lésklavaj

Légliz katolik èk lésklavaj
Lotèr
Prosper EVE

Historien
Université de La Réunion


Légliz èk léskalvaj dessi lil Bourbon/La Rényon

Lané 1664, kan lo roi d’Franse la-done la Compagnie Française des Indes Orientale lo droi éksploite lil Dauphine èk toute bann zil zalantour, lil Bourbon lété d’dan, parlfète lü la-done la konpani lo droi égzèrse lo troi pouvoir – égzékütif, léjislatif, jüdissièr – vèye dessi lo bon kalité d’vie spiritüel bann zabitan lil-la. Konm konpani-la té i rode fé profi, lété rapiang, èl té i amène son bann zobligasyon an-kasse-kassé. Boudikonte, lané 1712, la-signe in konvansyon rantr’ bann diréktër parizien la Compagnie Française des Indes Orientales èk la Compagnie des Messieurs de Saint Vincent.

Po bien garanti la sürvi bann missionèr, la Compagnie des Indes i doi done shak küré in térin èk zésklav po kültivé, parsk rienk zésklav lavé lo droi fé travaïy manüèl dessi lil. Bann diréktër parizien i fé toute çak i fo po k’bann prète lé biènèz po zot oküpe totalman zot mission spiritüèl. Zot lavé lo préssantiman banna i gaingne arpa ète an-mèm-tan bon prète èk bon zabitan. Akoz konvansyon-la, lo 4 promié missionèr lazarist la-arive lil Bourbon lané 1714 épila toute çat va débarke apré sar oblijé prande zésklav. Malgré zot té i vë pa, zot la-rante dan lo sistèm lésklavaj. La konpani relijië navé pwin po rante dann bann zafèr ékonomiko-sossial, parsk Légliz i doi alé partou dan lo monde, bann lazarist’ té i pë fé réforme rienk dann zot kongrégasyon. Dessi lil Bourbon, si zot té i fé in nafèr kontr’ lésklavaj, lé sür zot noré fé lève fougade la Compagnie Française. Légliz navé pwin lo shoi : soi èl i suive son bann prinsipe épila èl i sar pa dann péi ouça néna lésklavaj, soi èl lé dakor po travaïye dann in landroi néna la trète po ède demoun lé an-soufrans.

Dann kontèks-la, koman Légliz katolik té i sar joué son rol dann lil Maskarègn-la ? Kèl libèrté d’mouvman èl lavé dann son mission po konvèrtir bann zésklav an-fasse lo gouvèrnman èk bann zabitan ? Dan lo klèrjé té i oküpe lil rantr’ 1714–1848, i pë demandé si néna deu-troi pèrsonaj romarkab, parkoman ?

In mission inpossib

Bann lazarist la-pa kasse an-païy, lèrk té i fo batize bann zésklav. Zot la-pa fé kaloubadia konm bann prète portügué té i batize po larjan san done linstrüksyon relijië inntiork. Zot la-mète azot dakor dessi deu règ po bann zésklav, zot la-suive ça komkifo : la-pwin batèm si la-pwin katéshism’, la-pwin batèm si la pwin maryaj. Té i fé zéksépsyon si zéskalv lété an-danjé ; ça té i konsèrne rienk bann zésklav la trète rantr’ 5-10 zan, bann vië moun « la-artonbe dann zabitüd marmay », bann gran moun andikapé, si zot lé bien dispozé, bann gran moun néna linstrüksyon, bien préparé depi lontan si zot lé paré po maryé. Mé soman politik-la i büte dessi deu gran lobstak : la lang épila lo mank bann fanm po maryé.

La formasyon katéshis lé malizé parsk lo bann moun té i gaingne pa lire, té i gaingne pa koze fransé. Konm bann zésklav té i sorte Linde, Madagaskar, Lafrik, bann prète té i koné pa toute zot lang ; lavé bezoin in lintèrprète po komünike èk zot.

[Portré süpozé Labé Antoine Davelu]. Thérèse Garnier. Lané 1804. Luile dessi toile.
Kolèksyon Müzé Léon Dierx, inv. 1911.20.01
Néna deu-troi missionèr konm Caulier, Davelu, Durocher la-fé léfor aprande malgash sinonça kréol, jiska ékrir diksyonèr, katéshism’ po bann prète va arive apré, néna d’zouti po travaïye. Lété déja bien mé soman lété pa assé. Tandoné bann maitr’ la-për la révolt, zot i diminüé lo déplasman bann zésklav. Po rande plüs fassil lo travaïy bann prète, bann maitr’ té i doi komanse dégrossi zot bann zésklav dessi zot domèn. Soman, konm souvan zot lété an-rüptüre èk Légliz, zot té i gaingne pa tro fé travaïy-la. Banna lété in bann mové pratikan. Zot té i préfère rèste loin bann prète, konmça zot té i antande pa reprosh po zot vantardiz, zot parès, zot dévérgondaj. Bann gouvèrnër lété pa plüs méyër. Toute lété fé po k’ bann maitr’ i pousse pa zot zésklav prépare azot po batèm. Lo difikülté po komuniké lé plüs klèr lèrk i arive la konféssion parsk bann zésklav i koné pa koman éksplike in longuër d’tan, po di konbien d’fois zot la-fé in nafèr ; i arive zot i komprande pa koça i vë dire bann mo konm somèn, mois, lané. I fo plüto di azot in dimansh jiska l’ot dimansh, in lüne jiska l’ot lüne, in rékolt de-riz jiska l’ot rékolt.

Souvenir de l’île de La Réunion n° 131. Le boucan. Cases des noirs. Louis Antoine Roussin. Lané 1949. Litografi.
Kolèksyon Müzé Léon Dierx, inv. 1984.07.02.75

Lé pa majinab po bann relijië batize bann zésklav san fé maryé azot, sança sré kondane lo bann nouvo batizé dann konkübinaj, dann limoralité. Bann zésklav noré pü maryé si bann gouvèrnër lavé fé rante mèm kantité bononm konm fanm ésklav dan la koloni. Soman, ça lété pa ditou zot problèm. La diférans rantr’ kantité bann bononm èk fanm dan la koloni va rande plüs difissil lo travaïy bann missionèr lazarist. Anplüs bann maitr’ té i vë pa lèsse in fanm ésklav kite azot po suive son mari. Alorse, lo préfé apostolik la-préfère di sanm larshevèk Paris lété akoz lo dévèrgondaj dan la koloni. Akoz diférans-la, lo projé la-kapoté. Akoz ça-mèm, dann zané 1720, zot la-fine déja pèrde kouraj. Zot i domande artourne an-Franse. Lané 1720, M. Renou i ékri son süpèriër :

Jiska jordi, nout mission po bann zésklav la-pa marshé konm nou noré voulü. Pourtan lésklavaj, la mizèr, mèm si té i rande banna méprizab dovan demoun, mèm si té i lèsse pa la plasse po in lamour prope, po mwin, ça mèm i doi po toudbon angaje in zanfan M. Vincent done son vie po sèrve bann zésklav.

Dann koloni-la, akoz la mortalité bann zésklav, a-suive i fé rante nouvo mindëv ; konm i batize pa lésklav si lü maryé pa apré, ça i konplike in bonpé la kristianizasyon bann zésklav. Tandoné la diférans rantr’ kantité bann bononm par rapor bann fanm, lété difissil fé shanje bann zabitüde, mèm si zot i done linpréssion aksèpte çat té i ansègne azot.

Bann prète lété san-pouvoir dovan la méfians bann zésklav. Lo préfé apostolik Teste i rande-konte : « Bann Noir i argarde anou konm doktër bann Blan, zot i komprande nou koze sanm zot dapré la vérité Bondië… épila konm bann shèf la relijion i domine partou dessi la tèr ». Lé difissil po bann prète kontante lo deu kalité fidèl néna, ète mèm-tan lo küré bann Blan épila lo missionèr bann zésklav. Boudükonte, zot la-rèste küré zot paroisse. Lé pa fassil po bann missionèr lazarist travaïye dann koloni-la, parsk lé konpliké konvèrti bann zésklav kan lo bann maitr’ zot-mèm i suive pa bien la relijion, zot-mèm i done pa lo bon légzanp. Légliz konm lo simetièr i amonte koman la sossiété lil Bourbon lé pri dan lo sistèm lésklavaj. Po kontante bann maitr’ Légliz i süprime deu-troi fète relijië, i aksèpe zésklav i suive pa la sélébrasyon toute lo bann demi-fète. Dann légliz, bann ban lé rézérvé po demoun lib, bann zésklav i doi rèste doboute. Lépok révolusyonèr, lo küré Sin-Lui, Jean Lafosse la-fé mète lo ban po son bann zésklav dann légliz. Toute bann problèm küré-la la-gaingné i amontre koman, dann sossiété-la, la libèrté bann prète lété fèb po anonse bann zésklav lo messaj lamour, la fratèrnité lo Christ. Dann simetièr, in mür i sépare lo koté po bann Blan èk lo koté po bann Noir.

Chapelle du Quartier Saint-Louis. Louis Antoine Roussin. Lané 1848. Litografi.
Kolèksyon Müzé Villèle, inv. 1990.206

Apré la Révolution 1789, bann vokasyon la-diminüé. Bann lazarist i gaingne pü renouvèle zot bann résponsab dann lil Bourbon. Lo bann missionèr lé vië, lé malade, lé pü kapab. Parlfète lo bann zésklav lé abandoné. Lané 1817 amonté, bann Messieurs Du Saint-Esprit va ranplasse bann missionèr lazarist. Alorse, Labé Pastre i di :

Bann Noir k’i vive konm zanimo, i mor konm k’i diré parèy, sré kapab gaingne in linstrüksyon épila somanké shanje zot bann zabitüd, si lo bann maitr’ té i prande la pène ède anou. Banna i mène zot bann zésklav si-tèlman a-la-dür, zot i fé mèm pa in konte po lo maryaj zésklav devan légliz, koman ou i vé amène bann zésklav i suive la relijion.

Labé Cottineau, tankalü i fé bien romarké koman « lo bann manièr d’vive lé bien-bien koronpü » anparmi bann zésklav. Bann zané a-suive la sitüasyon la-agravé. Bann bononm i sava légliz inn fois tanzantan. Lané 1836, lo préfé apostolik Poncelet lé shagriné dovan lo roule-konm-l’arivé, dovan lo relashman moral té i égziste lil Bourbon, navé pwin d’mo po dire koman lété an-vré. Anparmi bann zésklav, té i batize rienk çat té i viène énète. Légliz lé pa ditou po bann gran moun, zot lé batizé rienk si zot té riskab mor. Dann inn lète i date lané 1827, labé Minot lé sévèr vizavi bann zésklav :

Dann ninporte kèl fasson, bann zésklav i amontre difikülté po pratike la relijion. Zot mové volonté, zot malpropté, zot gou po lo vol i gaingne pa shanjé, zot movèz vie toute demoun i koné, épila laryaj bann maitr’ po anpèshe azot suive bann sélébrasyon, toute ça i rande kaziman inpossib la konvèrsion bann zésklav.

Bann maitr’ i ostine po pa anvoïye banna légliz.

Le père L. M. Minot. Louis Antoine Roussin. 19èm sièk. Litografi.
Kolèksyon Müzé Villèle, inv. 1990.116

Lané 1839, lo préfé apostolik Poncelet i konfirme « si bann Blan i néglije pa lansèyman relijié, malérèzman lé pa parèy po bann Noir, oubliyé depi toujour jiska lër po toute çat i konsèrne la relijion. » Depi lané 1817, bann zésklav la-rèste parèy. I fo ranpli dé-sèrtin kondisyon po batize in lésklav : in bon lansèyman, lo regré son passé, lo dézir inn vie nouvèl. Kan in lésklav la-fine batizé, lü doi pü vive an-konkübinaj, lü doi maryé. Lané 1837, labé Bertrand i signale néna rienk 5-6 mariaj dann in paroisse néna jiska 7000, 8000 zésklav.

Bann missionèr néna lanvi done bann zésklav in moralité

In vikèr Sin-Pièr, labé Jean-Baptiste Champ : lané 1841, lü lé viktime akoz son gran dévouman po bann zésklav.

Lo mois d’jüin 1840 apartir, dan la paroisse Sin-Dni, lo jëne vikèr Alexandre Monnet i débate po bann zésklav. Sürman toute son bann konfrèr i koné son dévouman. Inn anparmi toute çat i vë fé konm lü, té i défande pa lo ministèr dessi labitasyon, té i préfère suive la mission spéssial po bann Noir. Métode-la lé sirtou çat bann missionèr la congrégation du Saint-Cœur de Marie, bann labé Levavasseur èk Tisserant la-fondé. Lo 31 jülié 1841, lo Conseil privé i rapèle koça la-arivé po lo missionèr Jean Baptiste Champ. Pèrsone navé rien po redire dessi son gran dévouman, mé-soman lü té kritiké po son léspri pa rézonab, po son karaktèr violan, touça té i kole pa ditou èk son bann fonksyon d’vikèr dan la paroisse Sin-Pièr. Lü té i vë oküpe sirtou lansèyman relijë bann zésklav, soman son métode la-fé rouspété.

La-amène labé Champ lopital Sin-Dni po atande lü anbarke dessi lo Trois mâts lo Comte de Chazelles po artourne an-Franse.

Bann zadministratër lil Bourbon i demande ankor plüs i fo porte bien atansyon kan i shoizi bann zékléziastik. Parsk toute çat i prèshe san réflèksion lé inütil sinonça lé danjëré. Banna lé pa kapab voir dann kèl dégré dégradasyon lésklav i vive. Lo mové prète « i fé për san mète droite, lü rékolte rienk mansonjri èk lipokrizi ». Kan i inpoze san prékosyon, toute bann règ la relijion katolik, dirèk dan la koloni, « banna té i mète an-doutans bann propriétèr lavé konsidère lémansipasyon moral konm promès d’sékürité po lavnir ». Bann missionèr la pwin tro la passians. Somanké zot i ème la pèrséküsyon po fé ogmante la volonté, pourtan zot i voi lo bann fidèl i réaji pa. « Konm zot cèd moun déor par rapor lo péi ouça zot i doi égzèrse zot ministèr, zot i komprande pa lo manièr-d’vive, lo bann zabitüd zot i doi pourtan fé shanjé. Souvan i arive zot i prande la prüdans ladministrasyon po in movèz volonté ; ladministrasyon té i vë rienk fé an-sorte la-pwin débordman épila kontrole in vré dévouman mé soman san rézon ».

Alexandre Monnet : inn ot kalité missionèr dann in koloni fransé

Alexandre Monnet, in prète romarkab, va gaingne in gayar répütasyon, mèm si lü la-travaïye rienk 5 an dann lil Bourbon, inn pti koloni fransé Losséan Indien. Lü la-débarke lo moi d’jüin 1840, lü la-démissione lané 1845 po kontinüé son vie d’missionèr Madagaskar. Kan lü arvien lo 12 séktanm 1847, bann kolon i vë pa d’lü. Zot lé jiska paré po tüé alü. Po fé tonbe zot kolèr, lo gouvèrnër Graëb i desside ékspülse alü. 16 jour apré, i ranvoiye alü. Dan la nuite rantr’ lo 28 èk lo 29 séktanm 1847, lèrk lü kite lil Bourbon, lü konprande bien lü lé püni akoz son travaïy. Toute çat néna linportans dan la koloni, bann kolon, ladministrasyon, prèsk toute bann prète lé résponsab son pünisyon.

A. H. Xavier Monnet. Louis Antoine Roussin. Lané 1862. Litografi.
Kolèksyon Müzé Villèle, inv. 1990.132

Listoir la kolonizasyon fransé i essèye konprande koman la-mète an-plasse troi diféran zaksyon : in laksyon militèr, in laksyon ékonomik, in laksyon kültürèl. Souvandéfoi laksyon bann gouvèrnman té i arive kan demoun té fine prande zinissiativ par zot mèm. La kolonizasyon avèk füzi, ça in nafèr bann solda té i sorte la métropol, zot lété konkéran mèm-tan administratër. Kan bann militèr té fine fé zot nétoiyaj, plantër, komèrsan, négossian, prospèktër i prande lo relé. Banna i amène in kolonizasyon zot i voi konm in transformasyon lo péi, mèm-tan konm in bon linvéstisman. Lo dévlopman ékonomik i rande rish deu-troi gran famiy, deu-troi possédan, i justifie lékspansion politik loutremèr, alorse lavé pwin d’rézon arété. Lé inpé plüs konpliké po lo koté kültürèl. Konkète bann zame, konkète bann kër, mète an-avan lantrepriz kolonial konm in volonté ümanist, sinonça mission sivilizatris : toute lo tralé zéspréssion i amontre in réalité difissil po konprande, in réalité lidéal rélijié, lidéal laïk i vë akaparé. Lo kolonizatër i kashiète pa son lanbisyon ; lü vë toushe lo manièr-vive bann moun kolonizé, rabèsse azot, dapré lo modèl forjé dann Lerope oksidantal par plüzièr sièk la sivilizasyon. Çat i oblije rante dann bann mantalité, bann sansiblité, létik – lo koté profon demoun, dann bordaj linkonsian, çat la kroyans relijië lé rienk in manièr-voir.

Lépok Monnet i vive, néna in nouvo manièr-fé po bann missionèr. La vie intélèktüèl èk artistik lo 19èm sièk lé an-kër avèk lo Moyen Âge. Lé vré lidéoloji romantik la-idéalize lépok passé-la, mé-soman Le Génie du Christianisme, lo livr’ Chateaubriand, va lèsse in gran mark ossi. Soman, la për lo monde modèrn bann révolüsyon la-fé levé épila la për lavansé la rézon, anplüskeça la tranblade èk lo traka dovan la révolüsyon indüstrièl lé antrinn arivé, toute ça i pë provoke lo mèm léfé : mète anlèr lépok lontan avèk son bann valër tradisyonèl. Lo tradisyonalism i rofoule lo rasyonalism èk lo bann danjé zot i voi lèrk bann filozof 18èm sièk i arkéstione lo bann zidé. Toute lo diskour otour la grandër lo Moyen Âge, ça mèm-mèm la-marke lo nouvo lélan missionèr 19èm sièk.

Lo jëne Alexandre Monnet i arive lépok nouvo lélan missionèr-la. Son bann léktür, ça lé klèr, va marke son manièr-fè dan la koloni.

Monnet i tire son konéssans là ouça lü la-trouve son vokasyon, dann inn revü Annales de la Propagation de la Foi, kréé la fin lané 1822 po fane nouvèl bann mission. Lo missionèr, kan lü konvèrti bann pëp péi loin, lü aporte la sivilizasyon po bann pëp sovaj, konmça lü niabou répare bann déga la Franse, Lerope la-fé sanm zot linkroyans.

Annales de la propagation de la foi : recueil périodique des lettres des évêques et des missionnaires des missions des deux mondes, et de tous les documents relatifs aux missions et à l’oeuvre de la propagation de la foi. Mars 1840, n° LXIX. Oeuvre pontificale missionnaire de la Propagation. Lané 1840. Imprimé.
Kolèksyon Müzé Villèle, inv. 2013.0.48

Alexandre Monnet la-suive son formasyon dann in lantouraj spirituèl avèk konm modèl médiéval la konkète èk la rokonkète. Aforse lire bann Annales de la Propagation de la Foi, lü la-forje son prope lidé dessi lo parfé missionèr, avèk ça lü lavé toute çat i fo po ékri la müzik lü té sar joué dann la sossiété ésklavajist Bourbon.

In bonpé laspé laksyon missionèr lo prète Alexandre Monnet, i pë pa dire san réfléshir lü lété rienk in kolaboratër po lo kolonizatër.

Daborinn, lèrk lü devien vikèr lo küré Sin-Dni jist apré son larivé dan la koloni lo mois d’jüin 1840, i domande alü fé lo katéshism’. Kan lü té fine fé inpé konéssans sanm lo deu-troi zésklav lété vnü son promié lesson katéshism’, lü desside fé son lansèyman dann zot lang, pa dan la siène, po fé konprande alü. Lü romarke bann zésklav i sar pa lékol, san moyen tonbe dessi in livr’, i trape rienk deu-troi mo lo fransé, épila zot i éstropié lo son kan zot i prononse. Alorse, lü désside fé toute po fé konprande alü. Lé pa késtion po lü démare èk la lang kréol po amène jiska lo fransé. Lü prande lo bann zésklav konm zot i lé, lü amène azot jiska Bondië konm zot i lé. Lü voi pa la lang banna konm in fardo i fo fé voltijé po arive jiska Bondië. Konm lo léjislatër i otorize fé lansèyman relijië san dire i fo avança fé in laprantissaj sréti la léktür, pétèt’ lékritür, Monnet i anbète pa lü po la métode, lü vë fé katéshism’ an-késtion réponse. Tandoné lésklav lé pa kapab konprande toute bann mo fransé èk zot nüanse, Monnet i vë banna i konprande alü, alorse cé lü va fé lo plüs gro léfor, lé pa bann zésklav. Po pa rate son mission, vitman lü ékoute bann zésklav la kür, lü aprande vite la lang banna, lü tradui lo katéshism’ an-kréol tèl manièr banna i konprande. Po lü lé klèr, i fo fé lansèyman dan la lang l’ot moun. Parlfète, dèk lü la-desside suive bann jézuite Madagaskar lané 1845, toute-suite po toute-suite lü la-komanse aprande lo malgash.

Kan la-fine règle lo problèm la lang va ansèrvir, i fo oküpe in-n’ot gro problèm po toushe bann zésklav. Po ça, lü lavé ankor po détake bonpé baro, fé lève gro kër bann propriétèr parsk lü lété pa paré po fé zot bon vouloir.

Catéchisme créole : Echantillon des leçons de catéchisme en créole de l’Abbé Monnet. In Madagascar et ses deux premiers évêques, par Mgr Amand-René Maupoint. – Paris : C. Dillet, Lané 1864. T. 2, p. 52-53

Apréça, konm Monnet la-angaje alü po toudbon dann son projé, lü la-organize po bann zésklav in mission an-litinérans, lü pë pa mèm-tan suive lo shemin lo kolonizatër, o-kontrèr, lü ignore zot bann prinsipe, sirtou kan lü rande plüs fassil lo maryaj bann zésklav. Depi promié débü lésklavaj, bann prète i doi süporte bonpé traka po évanjélize bann zésklav dann Bourbon. Lo maitr’ i konsidère lansèyman katéshism’ i aporte rienk deu-troi konéssans inütil soman danjerë. Lo prète i pë pa kontourne lo méssaj légalité lo Christ, lü pë pa ansègne rienk in katéshism’ la rézignasyon èk lo réspé la règ in sossiété i shanje pa, la règ in pouvoir bien an-plasse. Lo maitr’ i vë sirtou pa partissipé lëv-la, akoz lé riskab fé kapote la sossiété. Plüs Monnet i frékante bann zésklav, plüs lü lé kapab kritike lidé fané an-Franse dessi lésklav, par lète bann prète mèm. Bann zésklav lé pa né volër, mantër, parèsse, jouissër, semër dézorde, cé lo sitüasyon la-rande azot konmça, par la brütalité èk la férossité bann maitr’ aforse toute kalité privasyon èk zabü. Lo 19 janvié 1842, dann in lète lü répète : « dan la tète in bonpé (d’prète), banna (zésklav) céd rienk zanimo èk vilin manièr, pourtan i pouré fé d’moun ansanm zot ». Po Monnet lé pa zot koté payin i amène zot limoralité. Po lü cé lo sistèm lésklavaj lü-mèm lotër. « Si banna lé mové moun, bann Blan mèm lotër akoz zot néglijans, zot lindiférans ». Konm lü sava kontr’ bann i malparle dessi bann zésklav, Monnet i déranje po toudbon. Lü amorse inn krétienté ouça lo missionèr lé mèm-tan lo guide, lo gardien, lo protéktër po la foi. Po lü, rienk lo salü i konte.

Lü majine inn sossiété soudé par la foi èk la pratik la relijion, po shape la may lo sistèm kolonial ésklavajist dessou la dirèksyon partèrnél son pastër. Monnet i voi bien la mission an-litinérans lé limité. Si lo maitr’ i done pa lotorizasyon, lü gaingne pa rante dann domèn. Dann Sin-Dni lü néna lakor rienk deu-troi propriétèr. Lü arive pa rankonte toute bann zésklav gran paroisse-la. Kan lü lé nomé küré la paroisse Sin-Pol lané 1843, lü va büte kontr’ bann kolon i voi la relijion konm in nafèr privé, zot lé pa là po pousse bann zésklav konvèrti azot la relijion katolik ; banna i anpèshe alü rante dann zot domèn. Monnet i demande Léta i souète lévanjélizasyon bann zésklav, shavire lo mür bann maitr’. « Mi souète èk tout mon kër toute bann missionèr i di (lo gouvérnman) : fé in manièr bann zésklav i suive nout lansèyman po devnir krétien sinonça nou prande nout shemin nou sava ». Parlfète lo mois janvié 1842, lü propoze lo Supérieur de la Congrégation des Messieurs du Saint-Esprit anvoiye deu-troi prète rienk po oküpe bann zésklav. Lèrk bann missionèr, in’ot kongrégasyon, spéssialist dan la mission bann Noir, la-débarke dann la koloni, Monnet i lèsse azot la plasse. Lü done son démission lo klèrjé Bourbon, apréça lü devien in prète inkontrolab.

Eglise de Saint-Paul, bâtie par Mr Davelu. Joseph Barrère. Lané 1843. Gouash, pièr noir, gom arabik.
Kolèksyon Müzé Villèle, inv. 1992.70.3

Konm lü la-borde lo métode travaïy bann prète, konm lü la-parti évanjélize bann zésklav là ouça zot té i vive, dann bann domèn, Monnet la-fé mal voir alü par toute bann moun té égzèrse depi lontan dan la koloni, parsk zot té i süporte pa in moun i vien arivé i aprande azot la manièr koste ansanm zésklav, la manièr fé katéshism’. Kan Monnet i fé konète son larivé, bann prète i vë pa passe konm moins jénéreu k’lo maitr’, zot lé oblijé aksèpte alü, mèm si zot lé pa dakor èk son linissiativ, sinonça çat lo maitr’. Son mission an-litinérans i fé lève in ralé-poussé par rapor bann konpétans rantr’ bann moun i vë pa pèrde zot pouvoir. Lané 1840, i trouve Monnet la Rivièr-dé-plui, épila Boikour dessi lo téritoir lo küré Sint’-Marie lané 1842, lü lé la Rivièr-dü-Ma dann domèn Madam Lory dessi lo téritoir lo küré Sint-André, lü lé dann domèn vëv Desbassayns Sin-Jil-lé-O dessi lo téritoir lo küré Sin-Pol, lü lé dann domèn de Chateauvieux Kolimasson dessi lo téritoir lo küré Sin-Leu. Bann küré pa-kontan, la pa jène azot po kritike son manièr-travaïy, toultan zot i répète lü vë alé tro vite. Monnet i démarke alü lézot prète akoz son kalité d’relasyon sanm bann zésklav. Lü rode pa rienk fé rante banna krétien, i prande lo tan ékoute zot problèm, i tashe manièr aporte azot çak zot néna gran bezoin. Lü amène banna vive an-solidèr, i konsèye azot mète zot lékonomi ansanm épila jère ça par zot-mèm. Par son manièr-fé banna konfians, lü fé grandir azot, lü rande azot zot demounité. Toute çat i konsidère lésklav konm in mëb i pë pa pardone alü son toupé.

Chapelle de N. D. de Bel-Air, érigée par Madame Jurien de la Gravière. Quartier Sainte-Suzanne. Louis Antoine Roussin. Lané 1880. Litografi.
Kolèksyon Müzé Villèle, inv. 1992.146

In troizièm poin : Monnet lé pa in moun i suive lo kolonizatër tète béssé. Lü jène pa lü po kritike lésklavaj, çak lü voi konm in lérézi .

Lo méssaj lamour ünivèrsèl Monnet i aporte, i passe mal avèk lo sistèm lésploitasyon demoun par demoun parsk i ékraze la demounité lo travaïyër manüèl. Tandoné lésklavaj i anbare po toudbon son shemin lévanjélizasyon, Monnet i fé konète ça partou. Parlfète son fran-parlé i sar pa kontante in bonpé d’moun épila pèrmète alü gaingne plüs kamarade. Lü débarke lo mois d’jüin 1840, fin lané-la lü pë dire la-pwin lévanjélizasyon si la-pwin lémansipasyon.

Monnet i dénonse ouvèrtman lo sistèm lésklavaj. I vë dire sinpleman lo missionèr i pë pa fé in bon travaïy tank lésklav sar pa lib vive son kroyans konm lü vë. Alorse po lü, i sèrve pa rien komanse ninportékèl mission. Lü propoze lémansipasyon bann zésklav avan d’komansé. La-pa bezoin atande lévanjélizasyon po proklame labolisyon lésklavaj. Po lü, bann zésklav lé paré po lémansipasyon depi lané 1840. Kan dé-sèrtin i di i fo dabor moralize bann zésklav, Monnet i réponde vap-sü-vap banna sar jamé relijië tank zot i doi süporte la tirani bann Blan, tank zot nora pwin la libèrté. Bann Blan i fé pa in konte avèk « lo mové kondisyon zot bann zésklav, tank zot i travaïye la tèr épila dann luzine ». Monnet i refüze lo mové majinasyon bann kolon si labolisyon i arive. Po réponde bann kolon i majine bann zésklav va kassé-brizé konm la-éspassé laba Sin-Doming, lü di trankilman : « si jamé lémansipasyon i arive lil Bourbon, la-pa bezoin la-për i arive in danjé konm in soulèvman, konm in révolt, lü sar pa plüs danjérë çak la-éspassé dann mon vilaj lané 1830 ». Monnet lé abolitionist, parsk lü amontre pa sëlman lü lé kontr’ lésklavaj ; lü majine ossi in sossiété san zésklav. Lü prévoi in lindèmnizasyon po bann maitr’, dabor-inn, po pa zot i refuze labolisyon soidizan akoz va plüme zot bien. Épila lü vë évite ruine bann kolon po gaingne protèje bann zésklav akoz sré zot lo promié dann malizé si bann propriétèr i fé fayite dan la sossiété post-abolisyonist. Lü vé pa rande la mizèr ankor plüs pir.

Bann prète zot-mèm i voi mal son manièr-voir labolisyon lésklavaj. Konm nouvo supériër la Congrégation des Messieurs du Saint-Esprit, lèrk lü propoze son bann kolèg libère toutsuite po toutsuite zot bann zésklav, san atande in larété ofissièl, lü gaingne jüst fé rire azot. Lo 20 janvié 1847, lèrk lo gouvèrnër Graëb i demande lo ministr’ bann koloni garde alü an-Franse, lü la-pwin lo mo assé dür.

Lü di, Messié Monnet la-fé alü in répütasyon in prète dofé laba lil Bourbon, avèk in faïy linstrüksyon, dévoué, soman lü lé san mesüre, san prüdans. Bann missionèr lo plüs rézonab anparmi lo klèrjé kolonial i voi alü konm in missionèr danjérë paré po kassé plüto k’ fé avanse lo travaïy moralizasyon bann Noir. Bann Kréol, apar deu-troi, i détèste alü konm in lènmi la-dénonse azot, la-rabèsse azot dann in lète ladi-lafé ouça inpé d’vérité maïyé avèk légzajérasyon anbétan, avrédir touça i ressanble bien Messié Monnet…

Konm Monnet i fé in konte èk lévanjélizasyon bann zésklav Sin-Dni, èk zot bann problèm touléjour, i ardone azot zot dinité demoun. Banna i ressante zot néna, boudükonte, in linportans po in moun anparmi toute bann Blan. Prète-la la-gaingne fé lève an-zot in lélan solidèr, rotrouve lo tradisyon zot bann zansèt. Alorse, lèrk lü la-komanse monte in shapèl po banna la Rivièr-dé-Plui, bann zésklav, la-vnü travaïye gratüite pandan zot repo.

Album de la Réunion. Paroisse de Saint François-Xavier. Rivière des Pluies. Louis Antoine Roussin. Lané 1881. Litografi.
Kolèksyon Müzé Léon Dierx, inv. 1984.07.04.26

In katrièm poin : si Monnet la-kite lil Bourbon po suive bann jézuite Madagaskar, avèk son lidéal lamour ünivèrsèl, lé dabor parsk lü lété pa kontan son bann rézülta. Lané 1844, lü la-demande bann jézuite organize in mission po révèye, po ranforse la dévosyon bann paroissien Sin-Pol, ala pa komansman lané apré, lü kite toute. Kanmèm bann rapor d’mission i konplimante alü toultan, Monnet i vë pü kontante alü léfé fë-d’païy-la. Konm son bann kolèg i rante pa dann ron, lü préfère déssote la mèr po alé dann in landroi ankor plüs malizé k’ lil Bourbon. Monnet lé pa vnü lil Bourbon po rante dan lo trin bann kolonizatër, lèrk lü romarke son mission la-kapote a-moitié, lü démissione. Konm lo bann kolon lé kontr’ linflüans lo klèrjé dan lo domèn sossial, kontr’ linjérans la relijion dann lorganizasyon la sossiété, zot i sar pa bate la min po in prète i mète dann mèm panié la kroyans èk la moral.

In sinkièm poin : si jamé Monnet lété in kolaboratër po lo kolonizatër, son lékspülsion lo 28 séktanm 1847 i devien inkonpréansib, po pa dire inütil. I retrouve inn sinifikasyon solman si Monnet i déranje bann kolonizatër lil Bourbon, çat i aküze alü sème dézorde dan la sossiété Bourbon. Koça bann roprézantan lo kolonizatër noré gagné si zot lavé sali la répütasyon in moun i marshe sanm lo kolonizatër ?
Kan Monnet i raproshe alü bann zésklav, lü fé ça èk lumilité, bann zésklav i romarke ça bien. Kan Monnet i rande azot zot dinité demoun, kan lü konsidère azot gal-a-gal, kan lü trète azot konm son parèy, kapab égzèrse in résponsabilité, ça i toushe azot. Anplüskeça akoz lü la-défande bann zésklav, lü la-gaingne son paké èk son lékspülsion. Po ça-mèm, Monnet la-bien mérite la rekonéssans bann zésklav.

Lil Bourbon, Monnet té i vë pa fé la révolüsyon. Konm prète, lü té i vë fé son travaïy gran-kër. Dann son mission lévanjélizasyon, lü voi toute demoun konm in moun. La lang diféran, la kültür diféran lété po lü in zarlor. Lü ansèrve pa ça po borde l’ot. Lavé pa-bezoin plüskeça po regarde alü konm in moun loush, in moun indézirab, épila in prète bizar.

Lo prète kréol Frédéric Levavasseur

Lépok la Monarchie de juillet, lil Bourbon i done la kadans po laksyon missionèr. Pierre-Louis Frédéric Levavasseur — né lo 25 févrié 1811 Sint’-Marie — la-done in sapèr lélan. Lèrk lü navé jist laj prande la rézon, limoralité la vie bann zésklav son papa, lo malizé bann marmaïy i gaingne mèm pa alé lékol, té i shoke alü déja. Lü la-aprande lire, ékrire, kalküle èk bann présséptër, apréça lü la-parti kolèj royal Sin-Dni.

Frédéric Pierre-Louis Levavasseur. Monique Joisseaux. Pintür.
Kolèksyon Lévéshé La Rényon

Lo 16 févrié 1842, apré lintèrvansyon lo vikèr apostolik lil Bourbon, lü kite Brest dessi la Sarcelle po artourne son lil natal . Pandan son voïyaj, lü fé katéshism’ po bann lapranti marin, épila po in jëne i sorte Pondishéri. La Sarcelle i fé éskal Rio de Janeiro pandan in mois. Là, lo missionèr i romarke koman bann nèg lé abandoné san relijion, par in klèrjé san dévouman, soman èk bann légliz bien-bien dékoré d’rishès. In relijion plüs artifissièl ke réèl. Lo vandredi 10 jüin, Levavasseur i débarke Bourbon . Promié débü, lü rèste la kaz papa-monmon. La mèm, lü fé-bati in kaz an-païy po vive an-missionèr. Lü lé trakassé kite son famiy akoz lü majine bien la doulër son monmon .

Konm bann parol toussël i süfi pa po shanje lo malerë sor, P. L. F. Levavasseur i préfère laksyon, akoz rienk ça mèm i pë fé lève léspérans. Po lü, la fin lo sistèm léklavaj, lé pa jist in lütopi. Lü kalküle sèriëzman koman arète lésklavaj san tro tardé, lü mète an-plasse in plan po fassilite larivé in nouvo sossiété plüs fratèrnèl, plüs jénérë po bann zafranshi. Ankor jëne, èk son gran kër Levavasseur i voi bann zésklav konm demoun èk in dinité ontolojik i pë pa toushé, mèm si bann propriétèr i méprize banna. Po lü, bann zésklav i mérite i konsidère azot konm égal, konm frère.

Po rouve ti dousman lo shemin la libèrté, lü va ansèrve la Bible po trape son bann zidé. Lü tire lo méyër dan la késtion la libérasyon ke lé dann kër lo méssaj krétien. Konm i fo amène la libérasyon sossial dessi la tèr, lü va tashe moyen fé toute son kapab po fé lève in Légliz k’i ékoute toute çat i souplingne, toute bann dominé. Lèrk Levavasseur i konsidère bann zésklav dann malizé san linstrüksyon konm zanfan Bondië, lèrk lü rouve gran la porte Légliz po done azot èk jénérozité, la parol lo Christ, la parol Bondië, lü vë banna i trouve zot plasse dann in sossiété i doi arète kraze demoun, rabèsse demoun. Lésklav i doi pa jist konvèrtir alü, lü doi ossi prande d’ot nouvo manièr-vive bazé dessi lamour, la jüstis, la solidarité po sobate po demoun pèrséküté, demoun riskab gaingne la mor. Konm lü lé pa in sharjër-d’lo, Levavasseur i bazarde pa la relijion, po la forme, po rekrüte plüs demoun. Lü porte bien atansyon zot formasyon, lü tashe manièr Légliz i oküpe azot mië. Si lavé-pa fé lo travaïy raproshman-la rantr’ bann dominan èk bann dominé, lo kër bann dominé noré té sitèlman gro avèk la ranküne, té riskab zot noré fé kapote la koloni, mète de-fé, fé koule lo sang lo jour-mèm sinonça lo jour avan zot lémansipasyon.

Katéshism’ bann Noir dann domèn, Monsieur Boyer de la Giroday, bo-frèr P. Levavasseur i ansèrve lépok bann missionèr St Cœur de Marie i arive lil Bourbon ; promié débu missonèr-la la-ansèrve katéschism’-la.
Kolèksyon Zarshiv jénéral Congrégation supérieure du Saint-Esprit

P. L. F. Levavasseur, mèm-tan lü prépare lo shemin lévangélizasyon, lü vë défande la valër demoun. Lü lé pa in fezër plan, in komandër. Lü done alü a-fon, lü fé çak lü pense lé normal fé. Lü shoizi shemin-la par lamour bann plüs pti, bann zésklav inporté – dépèrsonalizé, désossializé, dérassiné, démounizé, « désancestrisés » – sinonça çat la-énète lil Bourbon, toute la bande largué, rabéssé parèy, parsk Jésus i afirme çak i konte an-promié po Bondië kan lü done toute son vie po bann zanfan son Papa. Tandoné lü lé dann Légliz katolik romin apostolik, ça i rouve son léspri an-gran, alorse lü voi pü la libérasyon rienk po bann zésklav son lil ; lü majine toute bann Noir dessi la tèr, parsk toute çat lé dan la soufrans la-bezoin i argarde azot, la-bezoin la konpassion, la-bezoin la mèm rédanpsyon. Son travaïy po la libérasyon bazé dessi lamour, lé rouvèr po toute la tèr : depi bann zil Losséan Indien, Morisse, Madagaskar, jiska Lafrik…, partou ouça bann Noir lé ésploité, dominé, krazé, partou ouça bann Noir i soufère par la méshansté demoun néna lo pouvoir. Son travaïy i dépasse la borne léspasse èk lo tan, lü rokomande inn solidarité obligatoir po toute lümanité. P. L. F Levavasseur i suive pa la lojik inpérial égoïst. Lü bloke pa son laksyon rienk dann bann frontièr lanpir kolonial fransé. Son projé lé trans-inpérial ; lü lé bon ossi po toute lézot lanpir. Parlfète lil Morisse lé lo promié koloni la-akèye in manb la kongrégasyon Saint-Cœur de Marie grace la protèksyon lo vikèr apostolik, Monséniër William Collier. Koloni-la lé dominé par bann Zanglé. Relijië-la lété lo Pèr Jacques-Désiré Laval, küré Pinterville . P. L. F. Levavasseur lavé-prézante alü konm kandida po fé promié mission-la.

Petit catéchisme créole. R. P. Levavasseur la-ékri pti katéschism’ kréol-la po bann Noir lil Bourbon 1843 parla. Lo Pèr Laval ossi la-ansèrve pti katéshism’-la.
Kolèksyon Zarshiv jénéral Congrégation supérieure du Saint-Esprit

Parsk lü lavé rande alü konte koman la sossiété kolonial Bourbon lété injüst, koman lété san-réspé épila koman la divizion lété sérië, P. L. F. Levavasseur la-désside angaje alü sinsèrman po toute demoun lété anba, lété konsidéré konm la soumür. Kréol-la i vë pa ditou ète lo kolaboratër bann kolon, lèsse lo bann plüs fèb dann lizolman, dann lébètman, dann dominasyon. O-kontrèr, lü vë assure lavansman banna, lü vë fé lève azot deboute. Parlfète, lü vë amène toute bann populasyon dan la foi katolik ; lü vë fé lève partou bann vré krétienté üni, fratèrnèl. P. L. F. Levavasseur i vë rande omojène sossiété étérojène-la. Lé pa in konplissité èk bann roprézantan lo pouvoir politik la-amène alü prande son déssizion, son prope réflèksyon la-guide alü. Dann son lil natal in bonpë moun lib té i vive dan la mizèr, anplüs la popülasyon lété fane-fané partou. Ça té i frène son travaïy lo prète dann lanvironman son présbitèr. Po ça mèm lü lé oblijé organize son mission avèk plüzièr shapèl. Son lidé mültipliyé bann paroisse po sèrve bann popülasyon, po dévlope in ministèr d’proksimité va prépare lavnir.

I égzajère pa ditou kan i di Levavasseur lé dabor romarkab par lo travaïy lü la fé po la libérasyon bann zésklav Bourbon, bien avan lo gouvèrnman fransé i désside süprime sistèm-la. Son pensé novatër po la jésyon spiritüèl bann moun oubliyé d’listoir i done alü in vré grandër. Levavasseur i vë aporte azot la parol la libèrté jist avan zot prope libérasyon, avan zot i sorte d’in léta lobjé po rante süjé. Levavasseur i vë ède banna sorte laliénasyon, la dépandans, linpossibité shoizi, linpossibilité prande zinissiativ, pa ète « exproprié » dan lo sens lo plüs for. Po lü, i fo pa rienk prèshe la foi èk léspérans, i fo ossi amène in transformasyon istorik. Levavasseur i kalküle demoun dann son dinité vré èk étérnèl avèk son bann kondisyon d’vie vré, jüst. Léspérans-mèm i rande demoun lib, kapab prande nouvo déssizion.

Bann politik èk bann relijië Lil de Franse la-mète azot dakor po éfasse lil Bourbon. Kan mèm la sitüasyon lété pa gayar ditou, Légliz katolik va niabou pa suive mové trin bann politik, èl la-gaingne plüto trouve in manièr orijinal po prépare labolisyon lésklavaj. Lété pa dann lidé Légliz rande sèrvis lo kolonizatër, èl té i vë plüto fé ansorte ke dann sossiété-la san réspé, lo plüs fèb i konprande lü néna son plasse dann Légliz, lü lé rokonü, réspèkté dann son dinité demoun. Dann Légliz ünivèrsèl, po toute çak i konsèrne la vie missionèr, sar lil Bourbon va prande bann déssizion lo plüs inportan.

Bann note
1 Dann in lète lo pape Pie VII la-anvoiye po lo roi d’Franse lo 20 séktanm 1814, lï ékri : « kan lü mète la riguër, la relijion lü-mèm amontre lü lé pa dakor sanm lo komèrse dézonoran-la, épila modi komèrse-la i ésploite bann zafrikin, i vande banna konmsi zot lété pa d’moun, i vande banna konm zanimo ». Po bann laïk, lü rajoute : « Epila n’i intèrdi kissoi bann lékléziastik kissoi bann laïk alé rode ninporte kèl prétèks po ankouraje la trète bann Noir ; n’i interdi ossi zot i éssèye par in manièr sinonça par in ot manièr mète dann zot prèshe in nafèr i arfoule lo lète apostolik-la » (A. Quenum, Les Eglises Chrétiennes et la traite atlantique du XVè au XIXè siècle, Karthala, Paris, 1993, p.235-236.) Par son roprézantan, Pie VII nora in rol inportan dan lo Congrès de Vienne (1815) po fé arète la trète èk lésklavaj.
2 AESD. ND. V. F-M. P. L, T. III, Lète Levavasseur la-ékrir lo 16 févrié 1842 po Libermann (Neuville), paje 48-489
3 AESD. ND. V. F-M. P. L, T.III, Lète Levavasseur (Sint’-Suzann) la-ékri po Libermann (Neuville), paje 508-514
4 AESD. ND. V. F-M. P. L, T. III, Lète Levavasseur la-ékrir mois d’aoute 1842 po labé Libermann, paje 516
5 Jacques-Désiré Laval lé né Croth dan lo diossèz Evreux lo 18 séktanm 1803, lü lété médsin avan lü la-prépare alü po rante prète Pinterville. Lü va rante dan la kongrégasyon bann missionèr du Saint-Cœur de Marie, apréça, la fin mois d’mé 1841 lü sava lil Morisse. Lü va mor laba lané 1864. Lü sar béatifié lo 29 avriy 1979.
+ Afishe
— Kashiète
Lésklavaj
Inprime
lo tèks en PDF
Partaje paj-la
dessi rézo sossial
   
Lotèr
Prosper EVE

Historien
Université de La Réunion